Ime sela na mađarskom upućuje na to da naselje već u jako rano doba imao je svoju crkvu, dok drugi dio naziva aludira na veliko okolno hrastove šume. Već u brončano doba je bio naseljeno područje, na osnovi spisa iz 1294. godine bio je važno mjesto gdje je prelazila i jedna vojna cesta. Staro selo s naseljenim Mađarima za vrijeme turske okupacije je bilo naseljeno područje.
Na osnovi podataka Frigyesa Pesti stanovnici oko 1700.-ih godina su se preselili na današnje područje naselja koja je od šuma i šumarka zaštićenije područje. 1840. godine imalo je već 600 stanovnika, a 1837. godine osnovalo je i svoju školu. Stanovništvo je mađarskog podrijetla i tek od kraja prošlog stoljeća žive na tom području nekoliko njemačkih govornika.
1930. godine u naselju živilo je 432 Mađara i 1 osoba druge nacionalnosti, dok 1970. godine u selu živjelo je 429 Mađara, 26 Nijemaca i 10 južnih Slavena. Na grbu nalazi se jedan vuk koji u ustama drži u ustima jedan smuđ. Na grbu možemo vidjeti još i tri crkve koje simboliziraju tri drevna naselja Baksa (vuk), Süllőd (riba), te Haraszti (hrastova šuma).
U kolovozu 2005. godine provedeno je jedno istraživanje pokraj starog mlina kod potoka, gdje je pronađeno termalna voda sa 37,5 °C. Trenutačno je pod procesom za nabavu dozvola za daljnje iskapanja u nadi kako bi pronašli još toplije vode.
Znamenitosti
Reformatska Crkva
Toranj od glavnog ulaza gleda prema JZ-u. Sporedni ulaz nalazi se na lijevoj strani broda i otvara se iz cemeteriuma. Crkva koja je izgrađena između 1785.-86. godine uništena je u požaru. Godine 1853.-55. godine je obnovljena. Godine 1939. sagradili su i novi toranj, dok 1967. su ga popravljali. Broj mjesta u crkvi je 200 + 50 mjesta na galeriji. Oprema: propovjednica zidana, okrugli stol Gospodnji, podij je mono drveni. Zvona: 286 kg (85 cm) i 76 kg (52,5 cm). Natpisi: Preljev naručio je reformatska crkva Rastince 1927. godine. [1]
[1] http://www.templomaink.hu/index.php?muv=telepules&telep=Egyh%E1zasharaszti